Ovrha na plaći 2026 - zaštićeni dio i obveze poslodavca

Ovrha na plaći jedna je od rijetkih situacija u kojoj poslodavac postaje sudionik tuđeg dužničkog odnosa, i to bez prava da odluči želi li to. Kad rješenje o ovrsi ili izjava o zapljeni stigne u računovodstvo, pogreška u obračunu zaštićenog dijela plaće znači ili štetu za radnika ili odgovornost poslodavca prema ovrhovoditelju. Ovaj vodič donosi točne iznose za 2026. godinu, pravila iz čl. 173. Ovršnog zakona, redoslijed namirenja i praktične primjere izračuna.

Koja se prosječna neto plaća primjenjuje u 2026.

Sva ograničenja ovrhe na plaći vežu se na jedan broj: prosječnu netoplaću u Republici Hrvatskoj. Ovršni zakon je definira kao prosječan iznos mjesečne netoplaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj - kolovoz tekuće godine, koju utvrđuje Državni zavod za statistiku.

Za ovrhu u 2026. godini primjenjuje se prosječna mjesečna isplaćena netoplaća od 1.434,00 EUR (razdoblje siječanj - kolovoz 2025.), objavljena u Narodnim novinama br. 133/25 od 29. listopada 2025.

Novi iznos primjenjuje se na plaće isplaćene od siječnja 2026. nadalje. U odnosu na 2025. godinu, kada je osnovica iznosila 1.302,00 EUR, riječ je o povećanju od 132,00 EUR, odnosno oko 10,1 %.

Zaštićeni dio plaće prema čl. 173. Ovršnog zakona

Članak 173. Ovršnog zakona razlikuje dvije osnovne situacije, ovisno o tome je li radnikova neto plaća viša ili niža od prosjeka, te posebno uređuje tražbine iz zakonskog uzdržavanja.

Plaća jednaka ili viša od prosječne netoplaće

Ako radnik prima neto plaću od 1.434,00 EUR ili više, od ovrhe je izuzet iznos u visini dviju trećina prosječne netoplaće, dakle 956,00 EUR. Sve iznad toga podliježe zapljeni, neovisno o tome kolika je plaća.

To znači da je zaštita u apsolutnom iznosu fiksna: radnik s neto plaćom od 1.500,00 EUR i radnik s neto plaćom od 4.000,00 EUR zadržavaju isti zaštićeni iznos.

Plaća niža od prosječne netoplaće

Ako je radnikova neto plaća niža od 1.434,00 EUR, od ovrhe su izuzete tri četvrtine njegove plaće, ali ne više od 956,00 EUR. Zapljeni tada podliježe najviše jedna četvrtina plaće.

Matematička posljedica te odredbe je jasan prijelomni iznos: pri neto plaći od 1.274,67 EUR tri četvrtine plaće upravo dosežu 956,00 EUR. Iznad toga zaštita je ograničena na 956,00 EUR, a ispod toga računa se stvarni omjer 3/4.

Zakonsko uzdržavanje i uzdržavanje djeteta

Za tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili gubitka radne sposobnosti te naknade štete zbog izgubljenog uzdržavanja uslijed smrti davatelja uzdržavanja zaštita je manja:

• kod plaće jednake ili više od prosječne izuzeto je 717,00 EUR (polovina prosječne netoplaće),
• kod plaće niže od prosječne izuzeta je polovina radnikove neto plaće.

Najstroža pravila vrijede za prisilnu naplatu novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta:

• kod plaće jednake ili više od prosječne izuzeto je 358,50 EUR (četvrtina prosječne netoplaće),
• kod plaće niže od prosječne izuzeta je četvrtina radnikove neto plaće.

Tablica zaštićenih iznosa u 2026.

Ista se ograničenja primjenjuju i na naknadu plaće (bolovanje, godišnji odmor, plaćeni dopust) te na druga stalna novčana primanja, uključujući mirovinu. Iznose provjerite prije svakog obračuna jer se osnovica mijenja svake godine.

Primjeri izračuna

Za sve primjere polazi se od neto plaće nakon obračuna doprinosa i poreza. Ako niste sigurni koji je iznos "neto plaća" u smislu Ovršnog zakona, pomoći će vodič obračun plaće korak po korak, jer se ograničenja ovrhe primjenjuju na iznos koji bi radnik inače dobio na račun.

Neto plaća	Vrsta tražbine	Zaštićeno radniku	Ide ovrhovoditelju
1.800,00 EUR	Uobičajena tražbina	956,00 EUR	844,00 EUR
1.400,00 EUR	Uobičajena tražbina	956,00 EUR	444,00 EUR
1.200,00 EUR	Uobičajena tražbina	900,00 EUR	300,00 EUR
900,00 EUR	Uobičajena tražbina	675,00 EUR	225,00 EUR
1.800,00 EUR	Zakonsko uzdržavanje	717,00 EUR	1.083,00 EUR
1.800,00 EUR	Uzdržavanje djeteta	358,50 EUR	1.441,50 EUR
1.200,00 EUR	Uzdržavanje djeteta	300,00 EUR	900,00 EUR

Dva primjera vrijedi razložiti jer se u praksi najčešće pogrešno obračunavaju.

Radnik s plaćom iznad prosjeka. Neto plaća je 1.800,00 EUR, ovrha se provodi radi naplate potrošačkog kredita. Budući da plaća prelazi 1.434,00 EUR, primjenjuje se fiksni zaštićeni iznos od 956,00 EUR. Ovrhovoditelju pripada 1.800,00 - 956,00 = 844,00 EUR, a radniku ostaje 956,00 EUR.

Radnik s plaćom ispod prosjeka. Neto plaća je 1.400,00 EUR, tražbina je ista. Tri četvrtine plaće iznose 1.050,00 EUR, no zaštita je ograničena na 956,00 EUR, pa se primjenjuje niži iznos. Ovrhovoditelju pripada 1.400,00 - 956,00 = 444,00 EUR. Da je neto plaća bila 1.200,00 EUR, zaštita bi bila 3/4 od 1.200,00, odnosno 900,00 EUR, a zapljeni bi podlijegalo samo 300,00 EUR.

Kod radnika s minimalnom plaćom zaštita nikada nije potpuna: neto iznos je uvijek niži od prosjeka, pa zapljeni podliježe do jedne četvrtine plaće. Iznimka su samo primanja koja su zakonom u cijelosti izuzeta od ovrhe.

Kada ovrhu provodi poslodavac, a kada banka i FINA

Ovo je razlika koju poslodavci najčešće ne prepoznaju, a od nje ovisi cijeli daljnji postupak.

Rješenje o ovrsi na plaći. Ako poslodavac plaću ne isplaćuje na račun radnika, rješenjem o ovrsi na plaći određuje se zapljena dijela plaće i poslodavcu se nalaže da nakon pravomoćnosti rješenja zaplijenjeni iznos isplati ili prenese ovrhovoditelju. Poslodavac je tada izravni provoditelj ovrhe.

Ovrha na novčanim sredstvima. Ako se plaća isplaćuje na račun, ovrha se u pravilu provodi na novčanim sredstvima po računu. Osnove za plaćanje upisuju se u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija (FINA), a FINA bankama daje naloge za izvršenje onim redoslijedom kojim su osnove upisane u Očevidnik, osim ako drugim zakonom nije propisano drukčije. Poslodavac tada ne obustavlja plaću, ali je dužan zaštićeni dio uplatiti na zaštićeni račun.

Iznimka za uzdržavanje. Sud može rješenjem o ovrsi na plaći naložiti obustavu i poslodavcu koji plaću isplaćuje na račun, ali samo radi namirenja tražbina po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili gubitka radne sposobnosti te naknade štete zbog izgubljenog uzdržavanja uslijed smrti davatelja uzdržavanja.

Obveze poslodavca kad primi rješenje o ovrsi

Postupak je administrativno jednostavan, ali su rokovi i točnost obračuna neumoljivi.

1. Zaprimite i evidentirajte dokument s datumom prijema. Datum je odlučujuć za redoslijed namirenja.
2. Provjerite pravomoćnost. Obustava i isplata ovrhovoditelju provode se nakon što rješenje postane pravomoćno, osim ako je zakonom drukčije određeno.
3. Utvrdite ovršivi dio plaće prema pravilima iz čl. 173. i vrsti tražbine navedenoj u rješenju.
4. Obustavljajte iznos pri svakoj isplati dok se tražbina u cijelosti ne namiri, uključujući kamate i troškove postupka navedene u rješenju.
5. Iskažite ustegnuti iznos na obračunskoj listi. Radnik mora vidjeti osnovu i iznos ustegnuća; kako mora izgledati obračunska lista plaće IP1 i NP1, uređeno je posebnim pravilnikom.
6. Obavijestite ovrhovoditelja i sud o prekidu radnog odnosa ako radnik ode iz firme, jer se ovrha nastavlja kod novog poslodavca.

Pravni temelj za samo ustegnuće nalazi se u čl. 97. Zakona o radu, prema kojem se plaća ili naknada plaće može prisilno ustegnuti u skladu s posebnim zakonom, a taj poseban zakon je Ovršni zakon. Bitno je razlikovati to od čl. 96. Zakona o radu: vlastito potraživanje prema radniku poslodavac smije naplatiti uskratom dijela plaće samo uz suglasnost radnika, i to uz ista ograničenja zaštićenog dijela.

Zapljena po pristanku dužnika

Osim sudskog rješenja, ovrha na plaći može se provoditi i na temelju izjave o zapljeni po pristanku dužnika. Prema čl. 202. Ovršnog zakona dužnik privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika daje pristanak da se radi naplate vjerovnikove tražbine zaplijeni njegova plaća ili drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe.

Oblik i sadržaj izjave propisani su Pravilnikom o obliku i sadržaju Izjave o zapljeni po pristanku dužnika (NN 120/14). Za poslodavca to znači da ovjerena izjava ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi i po njoj se mora postupiti, uz ista ograničenja zaštićenog dijela plaće.

Redoslijed namirenja kad ima više osnova

Kad za istog radnika stigne više osnova za postupanje, poslodavac ih ne izvršava paralelno nego u redoslijedu.

• Za rješenja o ovrsi redoslijed se određuje prema danu podnošenja ovršnog predloga.
• Za izjave o zapljeni po pristanku dužnika redoslijed se određuje prema danu kad je poslodavac primio ispravu, jer se ovršni predlog ne podnosi.
• Zapljena po pristanku dužnika ne dira u provedbu ovrhe radi naplate tražbina po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili gubitka radne sposobnosti te naknade zbog izgubljenog uzdržavanja uslijed smrti davatelja uzdržavanja. Te tražbine imaju prednost neovisno o vremenu primitka izjave.

Ako ovršivi dio plaće nije dovoljan za sve ovrhovoditelje, namiruje se prvi po redoslijedu, a ostali čekaju. Zaštićeni dio plaće se ne dijeli i ne smanjuje zbog broja ovrhovoditelja.

Zaštićeni račun - kako se otvara i što poslodavac mora

Zaštićeni račun služi da zakonom izuzeta primanja ne završe na blokiranom redovnom računu. Otvara se u banci u kojoj radnik već ima redovni tekući račun.

Što radnik radi:

1. Podnosi zahtjev preko aplikacije e-Dugovanja u sustavu e-Građani ili u poslovnici FINA-e na propisanom obrascu.
2. Prilaže potvrdu uplatitelja, dakle potvrdu poslodavca o vrsti primanja i o iznosu koji je zaštićen od ovrhe.
3. Novi IBAN zaštićenog računa dostavlja poslodavcu.
4. Kod svake promjene, primjerice promjene poslodavca ili banke, prijavljuje novo primanje s novim podacima.

Što poslodavac radi: nakon što od FINA-e primi obavijest o otvorenom zaštićenom računu, zaštićeni dio plaće uplaćuje na zaštićeni račun, a ovršivi dio na redovni račun s kojeg banka provodi naplatu. Poslodavac je uz to dužan izdati i po potrebi ažurirati potvrdu uplatitelja.

Neoporezivi primici i druga primanja izuzeta od ovrhe

Osim zaštićenog dijela plaće, Ovršni zakon u cijelosti izuzima od ovrhe niz primanja. Za poslodavce su najvažniji upravo neoporezivi primici, jer se isplaćuju zajedno s plaćom pa se lako izgube u obračunu.

Od ovrhe su, među ostalim, izuzeti:

• naknada troškova službenog putovanja i dnevnice do propisanih iznosa,
• paušalna naknada za troškove prehrane radnika do 100,00 EUR mjesečno, odnosno do 1.200,00 EUR godišnje,
• prigodne nagrade poput božićnice i regresa do 700,00 EUR godišnje,
• dar za dijete do 15. godine života do 140,00 EUR godišnje,
• potpora za novorođeno dijete do 1.500,00 EUR,
• potpore zbog invalidnosti i zbog bolovanja dužeg od 90 dana,
• primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja i naknade štete zbog narušenja zdravlja,
• doplatak za djecu, primanja iz socijalne skrbi, rodiljne i roditeljske novčane potpore,
• stipendije i pomoći učenicima i studentima.

Iznosi se svake godine provjeravaju uz aktualni pregled neoporezivih primitaka za 2026.. Ako isplaćujete više od neoporezivog iznosa, razlika postaje oporeziva i s njom prestaje izuzeće od ovrhe, pa je važno da razgraničenje bude vidljivo i u obračunu i u JOPPD prijavi.

Prava radnika u postupku ovrhe na plaći

Radnik nije samo objekt postupka. Njegova su ključna prava:

• Pravo na uvid. Preko servisa e-Dugovanja radnik može provjeriti koje su osnove za plaćanje evidentirane u Očevidniku i u kojem su redoslijedu.
• Pravo na zaštićeni iznos u punom obliku. Zaštićeni dio plaće ne smije se smanjiti zbog broja ovrhovoditelja, dogovora poslodavca s ovrhovoditeljem ni zbog nesporazuma s bankom.
• Pravo na transparentan obračun. Ustegnuti iznos i njegova osnova moraju biti iskazani na obračunskoj listi.
• Pravo na pravna sredstva. Protiv rješenja o ovrsi radnik podnosi žalbu u ovršnom postupku; poslodavac o osnovanosti tražbine ne odlučuje.
• Zaštita od diskriminacije. Ovrha na plaći nije razlog za otkaz ni za promjenu uvjeta rada.

Najčešće greške poslodavaca

• Primjena omjera 3/4 i na plaće više od 1.274,67 EUR, umjesto ograničenja na 956,00 EUR.
• Obračun zaštićenog dijela iz bruto, a ne iz neto plaće.
• Isti zaštićeni iznos za sve tražbine, bez provjere je li riječ o zakonskom uzdržavanju ili uzdržavanju djeteta.
• Zapljena i onog dijela isplate koji čine neoporezivi primici izuzeti od ovrhe.
• Isplata cijele plaće na blokirani redovni račun nakon primitka obavijesti o zaštićenom računu.
• Nepoštivanje redoslijeda kad postoji više osnova, uz namirenje "posljednjeg koji se javio".
• Nastavak primjene prošlogodišnjeg iznosa prosječne netoplaće na isplate u novoj kalendarskoj godini.

Zaključak

Ovrha na plaći u 2026. gradi se na jednom broju: prosječnoj netoplaći od 1.434,00 EUR, iz koje slijedi zaštićenih 956,00 EUR za uobičajene tražbine, 717,00 EUR za zakonsko uzdržavanje i 358,50 EUR za uzdržavanje djeteta. Za poslodavca su presudne tri stvari: ispravno utvrđen zaštićeni iznos, poštovanje redoslijeda namirenja i pravilno usmjeravanje zaštićenog dijela na zaštićeni račun.

Praktičan prvi korak je provjeriti postojeće obračune: usporedite ustegnute iznose s pravilima iz tablice i provjerite je li osnovica za 2026. već primijenjena. Ako obračune vodite ručno, uredna evidencija plaća i ustegnuća štiti i radnika i Vas od kasnijih zahtjeva za naknadu štete. Detalje obračuna provjerite u vodiču obračun plaće korak po korak, a obvezni sadržaj isplatnica u članku o obračunskoj listi IP1 i NP1.

Službeni izvori

• Ovršni zakon, čl. 172., 173., 197. i 202. - zakon.hr
• Objava prosječne mjesečne isplaćene netoplaće za razdoblje siječanj - kolovoz 2025., Narodne novine br. 133/25
• Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima - zakon.hr
• Popis primanja i naknada izuzetih od ovrhe - FINA
• Zaštićeni račun - FINA
• Pravilnik o obliku i sadržaju Izjave o zapljeni po pristanku dužnika, NN 120/14