Bolovanje 2026 - prava radnika, obveze poslodavca i HZZO postupak

Bolovanje je jedna od tema na kojoj poslodavci najčešće griješe iz dva razloga: miješaju radnopravna pravila sa zdravstvenim osiguranjem i pretpostavljaju da sva bolovanja imaju isti obračun. U praksi to nije točno. Razlika između "bolovanja na teret poslodavca" i "bolovanja na teret HZZO-a" utječe na evidenciju radnog vremena, obračun naknade, rokove prema HZZO-u i ukupni trošak za tvrtku.

U nastavku je praktičan vodič za 2026. godinu: tko otvara bolovanje, kada trošak snosi poslodavac, kada HZZO, kako se računa osnovica i koje su pogreške najskuplje.

Što je bolovanje u pravnom smislu?

U propisima se ne koristi samo izraz "bolovanje", nego privremena nesposobnost odnosno spriječenost za rad (PNR). To je važno jer različiti razlozi PNR-a imaju različit financijski i administrativni tretman.

Primjeri PNR-a nisu samo bolest radnika, nego i:

• bolest ili ozljeda radnika
• smještaj u zdravstvenu ustanovu radi liječenja ili pretraga
• liječenje koje se ne može obaviti izvan radnog vremena
• njega djeteta ili supružnika
• komplikacije u trudnoći
• priznata ozljeda na radu ili profesionalna bolest
• određeni slučajevi izolacije i pratnje osigurane osobe

Najvažnije pravilo: o početku, trajanju i prestanku bolovanja odlučuje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite. Poslodavac može tražiti urednu dokumentaciju i pravilno voditi evidenciju, ali ne odlučuje sam o medicinskoj opravdanosti bolovanja.

Tko otvara i dokazuje bolovanje?

Prema informacijama HZZO-a, početak i trajanje PNR-a utvrđuje izabrani doktor obiteljske/opće medicine ili doktor zdravstvene zaštite žena, ovisno o razlogu odsutnosti. Razdoblje za koje osiguranik ima pravo na naknadu plaće dokazuje se Izvješćem o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad.

Za poslodavca to praktično znači tri obveze:

1. zaprimiti informaciju da je radnik otvorio bolovanje
2. evidentirati ispravan razlog odsutnosti
3. obračunati naknadu prema pravilima za konkretan razlog bolovanja

Ako vodiš digitalnu evidenciju radnog vremena, razlika između prvih 42 dana bolesti i bolovanja na teret HZZO-a mora biti jasno vidljiva i u samoj evidenciji.

Tko plaća bolovanje, a na čiji teret ide trošak?

Ovo je najčešća točka zabune. Nije dovoljno pitati "tko isplaćuje", nego i na čiji teret ide isplata.

1. Bolest ili ozljeda radnika

Kod običnog bolovanja zbog bolesti ili ozljede:

• poslodavac isplaćuje naknadu na teret svojih sredstava za prvih 42 dana
• za radnika invalida rada taj rok je 7 dana
• ako bolovanje traje dulje, poslodavac i dalje isplaćuje naknadu, ali tada ima pravo tražiti povrat od HZZO-a

To je klasična situacija koju većina poslodavaca poznaje, ali upravo tu često nastane pogreška u prijelazu s 42. na 43. dan.

2. Njega člana uže obitelji

Kod njege djeteta ili supružnika vrijedi druga logika: teret nije isti kao kod "obične" bolesti radnika.

Prema HZZO-u:

• za dijete mlađe od 7 godina naknada iznosi 100% osnovice, od prvog dana ide na teret HZZO-a i u pravilu traje do 60 dana po utvrđenoj bolesti
• za dijete od navršene 7. godine naknada u pravilu iznosi 70% osnovice, ide na teret HZZO-a i traje do 40 dana po utvrđenoj bolesti
• za dijete iznad 18 godina ili supružnika/partnera pravo u pravilu traje do 20 dana po utvrđenoj bolesti i također ide na teret HZZO-a

Poslodavac u praksi obračunava i isplaćuje naknadu, ali nije riječ o "prvim 42 danima na teret poslodavca".

3. Ozljeda na radu i profesionalna bolest

Kod priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti naknada u pravilu iznosi 100% osnovice, a tereti sredstva HZZO-a. To je važna razlika u odnosu na "običnu" bolest ili privatnu ozljedu radnika.

4. Komplikacije u trudnoći i posebni slučajevi

Kod komplikacija u trudnoći i nekih drugih posebnih razloga HZZO primjenjuje posebna pravila o teretu i postotku naknade. Ako imaš takav slučaj, koristi i vodič o rodiljnom i roditeljskom dopustu, jer se u praksi ta dva režima često administrativno nadovezuju.

Kolika je naknada plaće za bolovanje?

Osnovno pravilo: prosjek zadnjih 6 mjeseci

HZZO navodi da se naknada za zaposlene osobe određuje iz osnovice koju čini prosječni iznos plaće isplaćene u posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio osigurani slučaj.

To znači da poslodavac ne gleda samo "zadnju plaću", nego prosjek relevantnog šestomjesečnog razdoblja.

Minimalna i maksimalna granica

Za bolovanja na teret HZZO-a HZZO navodi sljedeće granice:

Pravilo	Iznos / opis
Najniža naknada	ne može biti niža od 70% osnovice ako posebnim pravilom nije drukčije određeno
Minimalni mjesečni iznos	najmanje 80% proračunske osnovice, što HZZO za 2026. navodi kao 353,15 EUR za puno radno vrijeme
Najviši mjesečni iznos na teret HZZO-a	najviše 225,5% proračunske osnovice, odnosno 995,45 EUR za puno radno vrijeme, osim kod posebno propisanih iznimaka

Kada naknada iznosi 100%?

Prema HZZO-u, 100% osnovice primjenjuje se, među ostalim, kod:

• komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom
• njege oboljelog djeteta mlađeg od 7 godina
• transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe
• izolacije kao kliconoše
• izolacije zbog pojave zaraze u okolini
• priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti

Kod nekih od tih slučajeva postoji mjesečni limit, a kod nekih ne. Zato je važno gledati i razlog bolovanja, ne samo postotak.

Prvih 42 dana: što poslodavac mora napraviti?

Kad radnik otvori bolovanje zbog bolesti ili ozljede, poslodavac treba proći kratku kontrolnu listu.

Korak 1: provjeriti razlog odsutnosti

Prvo pitanje nije "koliko traje", nego zašto traje. Je li riječ o:

• bolesti ili ozljedi radnika
• njezi djeteta
• ozljedi na radu
• komplikacijama u trudnoći

Bez toga nije moguće ispravno odrediti teret naknade.

Korak 2: pravilno voditi evidenciju

U evidenciji radnog vremena razlikuj barem:

• bolovanje na teret poslodavca
• bolovanje na teret HZZO-a

Ako sve vodiš pod jednom oznakom "bolovanje", vrlo lako ćeš kasnije pogriješiti u obračunu i internim izvještajima.

Korak 3: obračunati naknadu prema osnovici

U obračunu plaće naknada za bolovanje ne smije biti "paušalno procijenjena". Potrebno je izračunati osnovicu iz zadnjih šest mjeseci i primijeniti pravila za konkretan razlog odsutnosti.

Korak 4: pratiti prijelaz na HZZO teret

Kod bolesti ili ozljede radnika 43. dan nije samo još jedan dan odsutnosti. To je točka na kojoj trošak prelazi na HZZO i gdje poslodavac mora uredno voditi dokumentaciju za povrat isplaćene naknade.

Povrat naknade od HZZO-a

HZZO navodi da poslodavac podnosi zahtjev za povratom naknade koju je isplatio radniku kada se naknada isplaćuje na teret HZZO-a. Zahtjev se podnosi uz primjenu roka zastare od tri godine.

Rokovi u kojima HZZO vrši povrat prema objavljenim informacijama su:

Situacija	Rok povrata HZZO-a
Bolest ili ozljeda nakon 42. dana	45 dana od primitka zahtjeva
Priznata ozljeda na radu / profesionalna bolest	45 dana od primitka zahtjeva
Njega člana obitelji / pratnja osigurane osobe	30 dana od primitka zahtjeva

Praktično, to znači da poslodavac ne smije čekati "kad stigne vremena". Ako administracija kasni, kasni i povrat novca.

Što ako bolovanje traje dugo?

Nakon 12 mjeseci iste dijagnoze

HZZO navodi da će do upućivanja na ocjenu radne sposobnosti doći kada PNR traje neprekidno 12 mjeseci zbog iste dijagnoze bolesti. To je važna točka za poslodavca jer dugotrajno bolovanje prestaje biti samo obračunsko pitanje i postaje i organizacijsko pitanje rada.

Nakon 18 mjeseci iste dijagnoze

Kod dugotrajne PNR HZZO navodi da osiguranik pravo na naknadu može ostvarivati u maksimalnom trajanju od 18 mjeseci po istoj dijagnozi bez prekida. Nakon toga se naknada u pravilu spušta na 50% zadnje isplaćene naknade, osim kod posebno propisanih iznimaka.

Za poslodavca to znači da dugotrajna odsutnost traži i pravnu i organizacijsku pripremu: zamjene, raspodjelu posla, eventualnu komunikaciju s HZZO-om i dokumentiranje svih koraka.

Bolovanje i evidencija radnog vremena

Bolovanje nije samo pitanje obračuna. To je i pitanje uredne evidencije.

U evidenciji radnog vremena obično treba odvojeno pratiti:

• bolovanje na teret poslodavca
• bolovanje na teret HZZO-a
• njegu člana obitelji
• komplikacije u trudnoći ako ih sustav vodi posebno
• ozljedu na radu ako se vodi posebnim internim oznakama

To nije pedanterija. Ako u evidenciji sve izgleda isto, kasnije će biti teže uskladiti:

• obračun naknade
• JOPPD i ostale isplate povezane s plaćom
• HZZO zahtjeve za povrat
• izvještaje upravi ili računovodstvu

Najčešće pogreške poslodavaca

1. Sva bolovanja tretiraju isto

Ovo je najskuplja pogreška. Bolest radnika, njega djeteta i ozljeda na radu nisu isti slučajevi.

2. Ne prate prijelaz s 42. na 43. dan

Ako interni proces ne prepozna trenutak prelaska na HZZO teret, povrat se često traži prekasno ili uz nepotpunu dokumentaciju.

3. Osnovicu računaju "od oka"

Naknada za bolovanje nije proizvoljan postotak zadnje plaće. Osnovica se računa iz relevantnog šestomjesečnog razdoblja.

4. Evidencija i obračun nisu usklađeni

Ako je u evidenciji odsutnost označena kao HZZO, a u obračunu tretirana kao teret poslodavca, otvaraš si problem i za internu kontrolu i za HZZO povrat.

5. Poslodavac pokušava "procjenjivati" opravdanost bolovanja

Poslodavac može kontrolirati administrativnu i radnu stranu procesa, ali ne odlučuje o medicinskoj osnovanosti bolovanja. O tome odlučuje izabrani doktor i, u određenim slučajevima, kontrolna tijela HZZO-a.

Praktični model interne procedure

Ako vodiš malu ili srednju tvrtku, isplati se zapisati jednostavan interni postupak:

1. Radnik isti dan obavještava poslodavca da je otvorio bolovanje.
2. Zadužena osoba provjerava vrstu bolovanja i oznaku u evidenciji.
3. Računovodstvo obračunava naknadu po pravilnoj osnovici.
4. Nakon prelaska na HZZO teret ili kod bolovanja koja od početka terete HZZO, priprema se zahtjev za povrat.
5. Duga bolovanja periodično se administrativno prate zbog evidencije, zamjena i daljnjih obveza.

Ako to nemaš opisano, dobro je barem dio pravila unijeti u pravilnik o radu ili interni računovodstveni postupak.

Zaključak

Kod bolovanja nije dovoljno znati da "radnik ne radi". Potrebno je znati zašto je odsutan, tko snosi teret naknade, kako se računa osnovica i kada HZZO vraća novac poslodavcu. Najveća vrijednost urednog procesa nije samo usklađenost s propisima, nego i to što uprava, HR i računovodstvo u svakom trenutku znaju što se događa.

Ako u tvrtki često imaš bolovanja, dječje bolesti, ozljede na radu ili dulje odsutnosti, isplati se unaprijed standardizirati evidenciju i obračun. Time se smanjuju pogreške, ubrzava povrat od HZZO-a i izbjegavaju nepotrebne rasprave sa zaposlenicima.

Napomena: članak je pripremljen prema informacijama HZZO-a i Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju važećima na dan 27. ožujka 2026. Kod specifičnih slučajeva, osobito ozljede na radu, profesionalne bolesti, komplikacija u trudnoći i dugotrajnih bolovanja, provjerite aktualne upute HZZO-a ili se savjetujte s računovođom odnosno pravnim savjetnikom.