Rad nedjeljom i blagdanom 2026 - dodaci na plaću i evidencija

Rad nedjeljom i blagdanom najčešći je izvor pogrešaka u obračunu plaće u trgovini, ugostiteljstvu, proizvodnji i logistici. Razlog je jednostavan: dvije osnove izgledaju slično, ali su pravno različito uređene, a treća situacija - blagdan koji radnik uopće ne radi - ne plaća se kao rad, već kao naknada plaće.

U nastavku je praktičan pregled za 2026.: što zakon jamči, što ostaje na kolektivnom ugovoru i pravilniku o radu, kako se dodaci zbrajaju kada se osnove preklapaju, te što mora biti vidljivo u evidenciji radnog vremena.

Rad nedjeljom: zakonski minimum od 50%

Izmjenama Zakona o radu iz 2022. godine (Narodne novine broj 151/22) prvi je put propisan konkretan minimalni postotak povećanja plaće za jednu osnovu, i to za rad nedjeljom.

Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom radnik ima pravo na povećanu plaću, u visini i na način određenima kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, pri čemu povećanje za svaki sat rada nedjeljom ne može biti manje od 50%.

Članak 94. Zakona o radu, u tekstu prema Narodnim novinama broj 151/22

Tri stvari iz te odredbe važne su za praksu.

Prvo, 50% je minimum, a ne fiksna stopa. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može se ugovoriti veće povećanje, ali nikada manje.

Drugo, povećanje se veže na sat rada, a ne na dan. Ako radnik u nedjelju odradi samo tri sata, dodatak se obračunava na ta tri sata. Isto važi i obrnuto: ako smjena počinje u nedjelju u 22:00 i završava u ponedjeljak u 06:00, samo se dva sata odnose na nedjelju.

Treće, subota nije u tom popisu. Zakon o radu ne propisuje dodatak za rad subotom. Ako ga poslodavac isplaćuje, to je pravo iz kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu, a ne zakonska obveza.

Rad blagdanom: pravo je zakonsko, postotak nije

Za rad blagdanom i neradnim danom Zakon o radu jamči pravo na povećanu plaću, ali njegov članak 94. ne propisuje minimalni postotak. Visinu i način obračuna određuju kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu.

To u praksi znači da poslodavac ne može reći "zakon ne propisuje postotak, pa nema dodatka". Pravo postoji, a poslodavac je dužan visinu urediti jednim od tih akata. Ako u pravilniku o radu nema ničega o dodacima, riječ je o propustu koji se u nadzoru i u sporu tumači na štetu poslodavca.

Dodatni sloj donosi Zakon o minimalnoj plaći (Narodne novine broj 118/18, 120/21 i 152/24), koji se u tom dijelu primjenjuje od 1. siječnja 2025. Njegov članak 3.a propisuje da za prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi radnik ima pravo na povećanje plaće najmanje u visini utvrđenoj kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena, pri čemu ta povećanja pripadaju svim radnicima na koje je kolektivni ugovor proširen.

Zato je prvi korak za svakog poslodavca provjeriti postoji li za njegovu djelatnost kolektivni ugovor čija je primjena proširena. Ako postoji, njegovi postoci su donja granica, a ne orijentacija.

Naknada plaće za blagdan koji radnik ne radi

Ovo je najčešće zamijenjena situacija. Ako je blagdan i radnik ne radi, on nije "dobio slobodan dan bez plaće" niti je iskoristio godišnji odmor. On ostvaruje naknadu plaće.

Osnova je dvostruka. Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 110/19) u članku 5. propisuje da zaposleni u dane blagdana i neradnih dana imaju pravo na naknadu plaće. Zakon o radu u članku 95. uređuje naknadu plaće za razdoblja u kojima radnik ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Pravo je, međutim, vezano na raspored rada. Naknadu plaće radnik ostvaruje za one dane u kojima bi prema svom rasporedu trebao raditi, a nije radio jer je blagdan. Ako blagdan padne na dan koji radniku prema rasporedu ionako nije radni dan, nema osnove za naknadu plaće za taj dan.

Ako visina naknade nije određena zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca.

Usporedba dodataka: nedjelja, blagdan, noćni i prekovremeni rad

Sljedeća tablica pokazuje zašto se ove osnove ne smiju obračunavati po istom pravilu.

Osnova povećanja plaće	Minimalni postotak u Zakonu o radu	Čime se određuje visina	Praktična napomena
Rad nedjeljom	najmanje 50% za svaki sat	zakonski minimum, više po kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu	jedina osnova s izričitim zakonskim postotkom
Rad blagdanom i neradnim danom	nije propisan	kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu; najmanje visina iz proširenog kolektivnog ugovora	pravo postoji i bez postotka, obveza je urediti ga
Noćni rad (22:00 - 06:00)	nije propisan	kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu	uz dodatak vrijede i posebna ograničenja radnog vremena
Prekovremeni rad	nije propisan	kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu	uz dodatak vrijede godišnja ograničenja sati
Otežani uvjeti rada	nije propisan	kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu	vezuje se na radno mjesto, ne na kalendar

Za pravila o noćnom radu i najčešće stope u praksi korisno je usporediti vodič o noćnom i smjenskom radu s evidencijom i dodacima, a za godišnja ograničenja sati vodič o prekovremenom radu, ograničenjima i naknadama.

Kako se dodaci zbrajaju kada se osnove preklapaju

Nedjeljna noćna smjena istodobno je rad nedjeljom i noćni rad. Ako se u njoj prekorači dnevno radno vrijeme, pridružuje se i prekovremeni rad. Pitanje je hoće li se dodaci zbrojiti ili će se primijeniti samo najviši.

Zakon o minimalnoj plaći u članku 3.a propisuje metodu obračuna: svaki se dodatak obračunava na ugovorenu odnosno osnovnu plaću, iskazuje u apsolutnom iznosu, a tako utvrđeni dodaci se zbrajaju i dodaju na ugovorenu odnosno osnovnu plaću. Dodatno, pravo na povećanje radnik ostvaruje samo za sate rada odrađene u tim uvjetima.

Iznimka je izričito propisana: ako je blagdan ili drugi dan za koji je zakonom određeno da se ne radi nedjelja, radnik ostvaruje pravo na ono povećanje plaće koje je za njega povoljnije. Te se dvije osnove, dakle, ne zbrajaju.

U 2026. ta iznimka nije teorijska. Dva blagdana padaju u nedjelju:

• 5. travnja 2026. - Uskrs
• 1. studenoga 2026. - Svi sveti

Ako je u pravilniku o radu dodatak za blagdan 50%, a zakonski minimum za nedjelju je također 50%, za te dane radnik ostvaruje jedno povećanje od 50%. Ako je dodatak za blagdan uređen na 100%, primjenjuje se povoljnija stopa od 100%.

Navedena pravila o zbrajanju i o povoljnijem povećanju primjenjuju se ako kolektivnim ugovorom nije drukčije ugovoreno.

Primjer obračuna: mjesec s nedjeljnim i blagdanskim smjenama

Pretpostavke primjera:

• ugovorena bruto plaća: 1.344,00 EUR
• mjesečni fond sati: 168 sati (osnovna satnica 8,00 EUR)
• dodaci prema pravilniku o radu: blagdan 50%, noćni rad 30%, prekovremeni rad 50%
• radnica je u mjesecu odradila 16 sati nedjeljom (od toga 6 sati u noćnom razdoblju), 8 sati na blagdan koji nije bio nedjelja i 4 sata prekovremeno

Obračun dodataka po osnovama:

Osnova	Sati	Stopa	Obračun	Iznos dodatka
Rad nedjeljom	16	50%	16 x 8,00 x 0,50	64,00 EUR
Noćni rad	6	30%	6 x 8,00 x 0,30	14,40 EUR
Rad blagdanom	8	50%	8 x 8,00 x 0,50	32,00 EUR
Prekovremeni rad	4	50%	4 x 8,00 x 0,50	16,00 EUR
Ukupno dodaci				126,40 EUR

Ukupan bruto obračun:

• osnovna plaća za 168 sati: 1.344,00 EUR
• osnovna satnica za 4 prekovremena sata: 32,00 EUR
• dodaci po osnovama: 126,40 EUR
• bruto ukupno: 1.502,40 EUR

Obratite pažnju na dvije stvari. Sati rada nedjeljom i na blagdan već su plaćeni kroz osnovnu plaću za mjesečni fond sati, pa se dodatak obračunava povrh toga, a ne umjesto toga. Šest noćnih sati u nedjelju nosi oba dodatka, jer su ostvarene dvije različite osnove: 6 x 8,00 x 0,50 iz nedjelje i 6 x 8,00 x 0,30 iz noćnog rada.

Da je blagdan pao u nedjelju, dodatak za blagdan i dodatak za nedjelju ne bi se zbrojili nego bi se primijenio povoljniji od njih.

Tjedni odmor i obveza rada nedjeljom

Zakon o radu u članku 75. propisuje pravo radnika na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset i četiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor. Radnik ga koristi nedjeljom odnosno danom koji nedjelji prethodi ili slijedi. Ako ga u tom razdoblju nije mogao koristiti, poslodavac mu je dužan omogućiti zamjenski tjedni odmor najkasnije do ostvarivanja prava na sljedeći tjedni odmor.

Iz toga slijedi važan zaključak: rad nedjeljom nije zabranjen, ali ne smije dovesti do toga da radnik ostane bez tjednog odmora. Dodatak od 50% ne zamjenjuje pravo na odmor.

Blagdan također nije zamjenski tjedni odmor. Činjenica da je jedan dan u tjednu blagdan ne utječe na radnikovo pravo na tjedni odmor, pa poslodavac ne može blagdan proglasiti danom tjednog odmora osim ako je raspored radnika i inače predviđao odmor tog dana.

Ograničenja rada nedjeljom u trgovini

U djelatnosti trgovine vrijedi dodatno ograničenje. Prema Zakonu o trgovini, kako je izmijenjen 2023. godine (Narodne novine broj 33/23, primjena od 1. srpnja 2023.), prodajni objekti nedjeljom su u pravilu zatvoreni, a trgovac samostalno određuje 16 tjedana u godini u kojima može raditi i nedjeljom.

Za obračun plaće to nije olakšanje: za svaki sat rada u tih 16 radnih nedjelja radnik ima pravo na povećanje od najmanje 50%.

Blagdani i neradni dani u 2026.

Za planiranje smjena i mjesečnog fonda sati u 2026. relevantno je koji blagdani padaju na radne dane, a koji na vikend. Detaljan pregled sa svim datumima i danima u tjednu nalazi se u pregledu neradnih dana u Hrvatskoj za 2026..

Ključna pravila su tri.

1. Ako blagdan pada u nedjelju, na blagdan ili drugi neradni dan, ne prenosi se u idući dan. Ponedjeljak nakon blagdana koji je pao u subotu ili nedjelju nije automatski neradan.
2. Blagdani koji padaju na radni dan umanjuju mjesečni fond sati za standardni raspored od ponedjeljka do petka, a blagdani na vikendu ne.
3. Kod smjenskog i kontinuiranog rada učinak blagdana određuje stvarni raspored radnika, a ne uredski kalendar.

Evidencija rada nedjeljom i blagdanom prema Pravilniku NN 55/2024

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (Narodne novine broj 55/2024), koji se primjenjuje od 1. listopada 2024., zahtijeva da evidencija radnog vremena sadrži ime i prezime radnika, datum u mjesecu, početak i završetak rada te ukupno dnevno radno vrijeme.

Uz to, poslodavac je dužan voditi posebne podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa, a Pravilnik među njima izrijekom navodi sate rada noću, prekovremeni rad, smjenski rad, dvokratni rad i rad u dane blagdana ili neradnih dana utvrđenih zakonom.

Budući da povećanje plaće od najmanje 50% ovisi upravo o broju sati odrađenih u nedjelju, ti sati moraju biti odvojeno vidljivi u evidenciji. Ako su nedjeljni sati upisani kao obični redovni rad, iz evidencije se ne može dokazati je li dodatak ispravno obračunan.

Dva su roka koja se u praksi najčešće propuštaju:

• podaci se moraju unositi najkasnije sedmog dana od dana za koji se popunjavaju
• evidencija se čuva najmanje šest godina računajući od isteka godine u kojoj je dokumentacija nastala, a dulje ako je u tijeku radni spor

Cjelovit pregled propisanih podataka i obveza nalazi se u vodiču o evidenciji radnog vremena prema Pravilniku NN 55/2024.

Najčešće greške u obračunu i evidenciji

1. Nedjeljni sati vode se kao redovni rad. Bez odvojenog prikaza sati nema dokaza o osnovi za dodatak od 50%.
2. Blagdan koji radnik ne radi knjiži se kao godišnji odmor. Time se radniku neopravdano skraćuje godišnji odmor, a evidencija postaje netočna.
3. Primjenjuje se samo najviši dodatak. Osim kod blagdana koji pada u nedjelju, dodaci po različitim osnovama se zbrajaju.
4. Smjena preko ponoći upisuje se u jedan dan. Sati se moraju razdvojiti po kalendarskim danima, inače su i nedjeljni i noćni dodatak pogrešni.
5. Pravilnik o radu ne sadrži nijedan postotak. Za blagdan, noćni i prekovremeni rad zakon prepušta visinu internom aktu, pa njegov nedostatak nije izgovor nego propust.
6. Dodaci se "utapaju" u minimalnu plaću. Povećanja se obračunavaju povrh minimalne plaće, koja u 2026. iznosi 1.050,00 EUR bruto.

Zaključak

Za rad nedjeljom zakon jamči povećanje plaće od najmanje 50% po satu, dok za rad blagdanom jamči samo pravo na povećanu plaću, a visinu prepušta kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu. Blagdan koji radnik ne radi plaća se kao naknada plaće i to samo za dane koji su radniku po rasporedu radni.

Praktičan sljedeći korak je provjeriti tri stvari: sadrži li vaš pravilnik o radu konkretne postotke za sve osnove, prikazuje li evidencija odvojeno sate rada nedjeljom, blagdanom i noću, te prati li obračun plaće te iste podatke. Ako se pravila razlikuju po smjenama, pomoći će vodiči o noćnom i smjenskom radu i o evidenciji smjenskog rada, rasporedu i odmorima.

Izvori

• Zakon o radu, Narodne novine broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23 - članci 75., 94. i 95.
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu, Narodne novine broj 151/22
• Zakon o minimalnoj plaći, Narodne novine broj 118/18, 120/21, 152/24 - članci 3. i 3.a
• Uredba o visini minimalne plaće za 2026. godinu, Narodne novine broj 132/25
• Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, Narodne novine broj 110/19 - članci 1., 4. i 5.
• Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca, Narodne novine broj 55/2024
• Zakon o trgovini, izmjene objavljene u Narodnim novinama broj 33/23