Zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj — radne dozvole i postupak

Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina doživjela snažan rast zapošljavanja stranih radnika. Samo tijekom 2024. godine izdano je preko 206.000 dozvola za boravak i rad — broj koji je bio nezamisliv prije desetak godina. Strani radnici danas čine znatan dio radne snage u građevinarstvu, turizmu i ugostiteljstvu, prerađivačkoj industriji, prometu i trgovini.

Za poslodavce, zapošljavanje stranaca donosi mogućnost popunjavanja radnih mjesta za koja jednostavno nema dovoljno domaćih kandidata. Opći vodič za zapošljavanje radnika pokriva temeljne korake koji vrijede i za strane radnike. No donosi i složen administrativni postupak, stroge zakonske uvjete i ozbiljne kazne za propuste.

Ovaj vodič pokriva sve što poslodavac treba znati — od zakonskog okvira, preko razlika između EGP i ne-EGP državljana, do konkretnih koraka za podnošenje zahtjeva, potrebne dokumentacije i najčešćih pogrešaka.

Zakonski okvir

Zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj regulirano je s nekoliko ključnih propisa:

Zakon o strancima (NN 133/20)

Temeljni propis koji uređuje ulazak, boravak i rad stranaca u Republici Hrvatskoj. Od donošenja 2020. godine, zakon je doživio više izmjena i dopuna:

• NN 114/22 i 151/22 — prve značajnije izmjene
• NN 40/25 (na snazi od 15. ožujka 2025.) — najopsežnija novela s brojnim promjenama u sustavu radnih dozvola

Zakon o radu

Uređuje radnopravni odnos između poslodavca i radnika — uključujući strane radnike. Ugovor o radu sa stranim radnikom mora ispunjavati sve uvjete kao i ugovor s hrvatskim državljaninom.

Zakon o državljanima država članica EGP-a

Poseban propis (NN 66/19, izmjene NN 53/20, 144/20, 114/22) koji uređuje ulazak, kretanje, boravak i rad državljana EGP-a i članova njihovih obitelji — uz znatno jednostavniji režim nego za državljane trećih zemalja.

Propisi EU

Sloboda kretanja radnika zajamčena je člankom 45. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Hrvatska kao članica EU-a u potpunosti primjenjuje ovo načelo od 1. srpnja 2020., kada su ukinuta sva prijelazna ograničenja.

EGP i ne-EGP državljani — ključne razlike

Postupak zapošljavanja uvelike ovisi o tome dolazi li radnik iz države članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) ili iz treće zemlje.

Državljani EGP-a (EU + Island, Lihtenštajn, Norveška) i Švicarske

Državljani EGP-a uživaju slobodu kretanja radnika i imaju ista prava kao i hrvatski državljani:

• Ne trebaju dozvolu za boravak i rad niti bilo kakvu radnu dozvolu
• Mogu slobodno stupiti u radni odnos pod istim uvjetima kao domaći radnici
• Ako borave dulje od 3 mjeseca, prijavljuju privremeni boravak (potvrda o prijavi boravka)
• Nakon 5 godina neprekinutog zakonitog boravka stječu pravo na stalni boravak
• Jednaki uvjeti za pristup zapošljavanju, plaću, radne uvjete i socijalna prava

Poslodavac koji zapošljava državljanina EGP-a ne mora provoditi nikakav poseban postupak — dovoljno je sklopiti ugovor o radu i prijaviti radnika na obvezna osiguranja kao i svakog drugog radnika.

Državljani trećih zemalja (izvan EGP-a)

Za državljane trećih zemalja (npr. Bosna i Hercegovina, Srbija, Nepal, Filipini, Indija) postupak je znatno složeniji:

• Moraju imati dozvolu za boravak i rad prije početka rada
• Poslodavac mora proći test tržišta rada putem HZZ-a (uz iznimke)
• Potrebna je opsežna dokumentacija od strane poslodavca i radnika
• Zahtjev se podnosi policijskoj upravi/postaji prema sjedištu poslodavca
• Od 2025. godine poslodavac mora dostaviti i zadužnicu u korist MUP-a

Dozvola za boravak i rad

Dozvola za boravak i rad (nekadašnja "radna dozvola") objedinjeni je dokument koji strancu iz treće zemlje omogućuje i boravak i rad u Republici Hrvatskoj. Izdaje se kao biometrijska isprava (u obliku kartice).

Tko treba dozvolu za boravak i rad?

Dozvola je potrebna svakom državljaninu treće zemlje koji namjerava raditi u Hrvatskoj, osim u zakonom propisanim iznimkama (npr. upućeni radnici do 90 dana, osobe na stručnom usavršavanju i sl.).

Trajanje dozvole

Do kraja 2024. godine dozvola se izdavala na rok do jedne godine. Od 1. siječnja 2025., dozvola se izdaje na rok do tri godine, ovisno o trajanju ugovora o radu. To je jedna od najznačajnijih izmjena novog zakona — smanjuje administrativno opterećenje i za poslodavce i za radnike.

Mogućnost promjene poslodavca

Novi zakon od ožujka 2025. donosi veću fleksibilnost za strane radnike:

• Nakon jedne godine rada kod istog poslodavca, radnik može promijeniti poslodavca
• Novi poslodavac ima rok od 60 dana za podnošenje zahtjeva za novu dozvolu
• Radnik može raditi za drugog poslodavca dodatno (uz primarno zaposlenje)

Produljenje dozvole

Zahtjev za produljenje podnosi se najranije 60 dana, a najkasnije 30 dana prije isteka važeće dozvole. Za produljenje kod istog poslodavca za isto zanimanje nije potreban ponovni test tržišta rada.

Nekadašnji kvotni sustav i sadašnje uređenje

Do 2020. godine, Hrvatska je primjenjivala godišnji kvotni sustav — Vlada je svake godine donosila odluku o broju dozvola po djelatnostima i županijama. Taj se sustav pokazao nefleksibilnim jer se kvote brzo popunjavale, poslodavci su ostajali bez radnika, a sustav je pogodovao planskim umjesto tržišnim mehanizmima.

Od 2021. godine kvotni sustav je ukinut za redovne dozvole za boravak i rad. Umjesto toga, uveden je model temeljen na:

• Testu tržišta rada — provjera putem HZZ-a postoji li raspoloživa domaća radna snaga
• Potrebama poslodavca — ako nema domaćih kandidata, poslodavac može zaposliti stranca
• Listi deficitarnih zanimanja — za zanimanja s kroničnim manjkom radnika, postupak je pojednostavljen

Jedina iznimka ostaje sezonski rad, za koji Vlada i dalje propisuje godišnju kvotu.

Postupak zapošljavanja stranca — korak po korak

1. Provjera uvjeta na strani poslodavca

Prije pokretanja postupka, poslodavac mora ispunjavati sljedeće uvjete:

• Mora imati barem jednog zaposlenog državljanina EU na neodređeno vrijeme, u punom radnom vremenu, najmanje 12 mjeseci (od 1. siječnja 2025. — ranije je bilo 6 mjeseci)
• Ne smije biti na crnoj listi MUP-a
• Ne smije imati nepodmirena dugovanja prema državi
• Mora osigurati adekvatan smještaj za radnika (ako ga osigurava)

2. Test tržišta rada putem HZZ-a

Poslodavac podnosi zahtjev Hrvatskom zavodu za zapošljavanje za provedbu testa tržišta rada:

• HZZ objavljuje oglas za radno mjesto i pokušava pronaći kandidate među nezaposlenima
• Rok za provedbu testa je 15 dana
• Ako HZZ ne pronađe odgovarajućeg kandidata, izdaje mišljenje da na domaćem tržištu nema raspoložive radne snage

Kada test tržišta rada nije potreban:

• Za zanimanja s liste deficitarnih zanimanja (objavljuje HZZ)
• Za produljenje dozvole kod istog poslodavca za isto zanimanje i istog radnika
• Za sezonski rad u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu
• Za radnike koji obavljaju jednostavne poslove

3. Prikupljanje dokumentacije

Nakon pozitivnog mišljenja HZZ-a (ili u slučaju iznimke od testa), poslodavac priprema dokumentaciju za MUP. Detaljan popis nalazi se u sljedećem poglavlju.

4. Podnošenje zahtjeva MUP-u

Zahtjev se podnosi nadležnoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji prema sjedištu poslodavca. Može se podnijeti:

• Osobno — u policijskoj upravi/postaji
• Elektronički — putem sustava za elektroničko podnošenje zahtjeva na MUP-ovim stranicama

Zahtjev može podnijeti poslodavac ili sam državljanin treće zemlje.

5. Odluka MUP-a

MUP donosi odluku u roku od 15 dana od zaprimanja urednog zahtjeva. Ako je zahtjev odobren:

• Izdaje se potvrda o odobrenju dozvole za boravak i rad
• Radnik dolazi u Hrvatsku (ako već nije prisutan) i podiže biometrijsku ispravu
• Poslodavac u roku od 5 dana dostavlja zadužnicu u korist MUP-a

6. Prijava na obvezna osiguranja

Nakon izdavanja dozvole, poslodavac prijavljuje stranog radnika na HZMO i HZZO — jednako kao i domaćeg radnika. Ugovor o radu mora biti sklopljen u skladu sa Zakonom o radu, a obračun plaće provodi se po istim pravilima kao i za domaće radnike.

Dokumentacija

Što prilaže poslodavac

Što prilaže radnik (državljanin treće zemlje)

Zadužnica — nova obveza od 2025.

Od 2025. godine, poslodavac mora za svakog stranog radnika dostaviti javnobilježnički potvrđenu (solemniziranu) zadužnicu u korist MUP-a u iznosu jedne prosječne mjesečne bruto plaće (oko 2.010 EUR prema podacima DZS-a za 2025.).

Zadužnica se aktivira ako:

• Radnik odustane od ugovornih obveza i ne dođe u Hrvatsku
• Radnik ne započne rad prema ugovoru
• Radnik otkaže ugovor bez krivnje poslodavca

Sredstva se koriste za troškove povratka stranih radnika koji nezakonito borave u Hrvatskoj.

Sezonski rad

Sezonski rad posebna je kategorija zapošljavanja stranaca namijenjena djelatnostima s izraženim sezonskim karakterom — ponajprije turizmu, ugostiteljstvu, poljoprivredi i šumarstvu.

Trajanje sezonske dozvole

• Do 90 dana — za kratkotrajni sezonski rad (ne izdaje se biometrijska isprava)
• Do 9 mjeseci — za duži sezonski rad (od ožujka 2025. — ranije je bilo do 6 mjeseci)

Prednosti sezonskog zapošljavanja

• Nije potreban test tržišta rada za sezonska zanimanja
• Brži postupak izdavanja dozvole
• Mogućnost ponovnog pozivanja istog radnika sljedeće sezone

Sektori obuhvaćeni sezonskim radom

• Ugostiteljstvo i turizam (konobari, kuhari, sobarice, pomoćno osoblje)
• Poljoprivreda (berba, sadnja, obrada)
• Šumarstvo (sječa, pošumljavanje)

Digitalni nomadi

Hrvatska je 2021. godine postala jedna od prvih europskih zemalja koja je zakonski prepoznala digitalne nomade — strane državljane koji rade na daljinu za poslodavce ili vlastite tvrtke registrirane izvan Hrvatske.

Tko se smatra digitalnim nomadom?

Digitalni nomad je državljanin treće zemlje koji:

• Radi putem komunikacijske tehnologije za tvrtku registriranu izvan Hrvatske
• Ne pruža usluge poslodavcima ili klijentima na području Hrvatske
• Nije u radnom odnosu s hrvatskim poslodavcem

Uvjeti za privremeni boravak

• Trajanje: do 18 mjeseci, s mogućnošću produljenja za dodatnih 18 mjeseci (uz uvjet napuštanja Hrvatske između razdoblja)
• Minimalni prihod: najmanje 3.295 EUR mjesečno (ili odgovarajući iznos za cijelo razdoblje — npr. 39.540 EUR godišnje za 12 mjeseci)
• Zdravstveno osiguranje: obvezno za cijelo vrijeme boravka
• Potvrda o nekažnjavanju: iz matične države

Porezne pogodnosti

Digitalni nomadi oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak u Hrvatskoj na prihode koje ostvaruju radom na daljinu. Ovo je jedna od glavnih privlačnosti hrvatskog programa za digitalne nomade.

Česte pogreške poslodavaca

Zapošljavanje stranih radnika prati niz administrativnih zamki. Ovo su najčešće pogreške:

1. Početak rada prije izdavanja dozvole

Stranac iz treće zemlje ne smije početi raditi dok mu nije izdana dozvola za boravak i rad. Čak i ako je zahtjev podnesen i u postupku, rad bez izdane dozvole smatra se nezakonitim radom.

2. Propuštanje roka za produljenje

Zahtjev za produljenje mora se podnijeti najkasnije 30 dana prije isteka dozvole. Mnogi poslodavci to odgađaju i ostaju bez zakonite osnove za nastavak rada.

3. Neadekvatan smještaj za radnike

Inspektori sve učestalije provjeravaju uvjete smještaja stranih radnika. Prema propisima, u jednoj sobi smije boraviti najviše četiri osobe uz minimalno šest kvadratnih metara po osobi. Pretrpani smještaji donose kazne i reputacijski rizik.

4. Neusklađenost ugovora o radu

Ugovor o radu mora odgovarati podacima u zahtjevu za dozvolu — isto zanimanje, ista plaća, isti uvjeti. Bilo kakvo odstupanje može biti razlog za odbijanje zahtjeva ili naknadno poništenje dozvole.

5. Nepravovremena dostava zadužnice

Od 2025. godine, zadužnicu treba dostaviti u roku od 5 dana od izdavanja MUP-ove potvrde. Kašnjenje može rezultirati administrativnim sankcijama.

6. Nepoštivanje obveze jednakog postupanja

Strani radnik mora imati jednake uvjete rada i plaću kao i domaći radnik na istom radnom mjestu. Diskriminacija stranih radnika osnova je za inspekcijski postupak i kazne.

7. Neprijavljivanje promjena

Svaku promjenu u radnom odnosu (promjena radnog mjesta, uvjeta rada, prestanak rada) poslodavac mora prijaviti MUP-u. Propuštanje prijave tretira se kao prekršaj.

Crna lista poslodavaca

Od 2025. godine, MUP vodi i javno objavljuje popis poslodavaca kojima je zabranjeno zapošljavanje stranih radnika — popularno nazvan "crna lista".

Na crnu listu dospijeva poslodavac kod kojeg je inspekcija utvrdila:

• Neprijavljeni rad (rad na crno) stranog radnika
• Zapošljavanje stranca bez valjane dozvole za boravak i rad
• Zapošljavanje stranca na poslovima koji nisu navedeni u dozvoli

Posljedice uvrštavanja na crnu listu:

• Zabrana zapošljavanja stranih radnika na 6 godina
• Kazna od 5.000 do 20.000 EUR za pravnu osobu
• Retroaktivna isplata 6 mjeseci plaće za svakog neprijavljenog radnika
• Javna objava na popisu MUP-a

Praktični savjeti za poslodavce

Planiranje unaprijed

Cijeli postupak — od testa tržišta rada do izdavanja dozvole — može trajati 30 do 45 dana u najboljem slučaju. Započnite postupak najmanje dva mjeseca prije planiranog datuma početka rada.

Koristite elektroničko podnošenje

MUP omogućuje elektroničko podnošenje zahtjeva, što ubrzava postupak i smanjuje mogućnost pogrešaka. Upute za elektroničko podnošenje dostupne su na mrežnim stranicama MUP-a.

Vodite urednu evidenciju

Za svakog stranog radnika vodite zasebnu mapu s:

• Kopijom dozvole za boravak i rad i datumom isteka
• Kopijom ugovora o radu
• Kopijom zadužnice
• Kopijom potvrde o prijavi na HZMO/HZZO
• Rokovima za produljenje

Provjerite listu deficitarnih zanimanja

Prije pokretanja testa tržišta rada, provjerite nalazi li se traženo zanimanje na listi deficitarnih zanimanja koju objavljuje HZZ. Ako se nalazi — ne trebate provoditi test, što skraćuje postupak za 15 dana.

Osigurajte prijevod dokumenata na vrijeme

Prijevodi kod ovlaštenih sudskih tumača mogu trajati i do dva tjedna za složenije dokumente. Pokrenite postupak prevođenja čim prikupite dokumentaciju od radnika.

Pratite zakonske izmjene

Zakon o strancima mijenja se relativno često. Pratite objave na stranicama MUP-a, HZZ-a i Narodnih novina kako biste bili u tijeku s najnovijim uvjetima i postupcima.

Pregled najvažnijih rokova

Zaključak

Zapošljavanje stranih radnika u Hrvatskoj postalo je svakodnevica za tisuće tvrtki. Izmjene Zakona o strancima od ožujka 2025. donijele su važna poboljšanja — dozvole do tri godine, veću fleksibilnost za radnike i jasnije uvjete za poslodavce. No donijele su i nove obveze poput zadužnice te strože posljedice za one koji krše pravila.

Ključ uspješnog zapošljavanja stranaca leži u pravovremenom planiranju, urednoj dokumentaciji i praćenju zakonskih promjena. Uz pravilnu pripremu, cijeli postupak može proteći glatko — bez kašnjenja, kazni ili problema s inspekcijom.

Za pravilnu organizaciju rada stranih radnika, ne zaboravite osigurati i kvalitetnu sistematizaciju radnih mjesta koja će jasno definirati uvjete za svako radno mjesto — uključujući i ona namijenjena stranim radnicima.