Zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj 2026 - radne dozvole, test tržišta rada i zadužnica

Zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj u 2026. više nije rubna tema rezervirana za velike građevinske i turističke tvrtke. To je postalo svakodnevno operativno pitanje za širok raspon poslodavaca: od ugostiteljstva i logistike do proizvodnje, trgovine i usluga.

Problem je što se u praksi i dalje često miješaju tri različite stvari:

• tko uopće treba dozvolu za boravak i rad
• kada treba provesti test tržišta rada
• kada poslodavac mora dostaviti zadužnicu

Ako se ta tri koraka ne razdvoje na početku, lako se izgube tjedni na pogrešan postupak, a rizik od odbijanja zahtjeva ili prekršaja raste.

Tko treba dozvolu, a tko ne

Prvo pravilo je jednostavno: ne tretiraju se svi strani radnici isto.

Državljani EGP-a i Švicarske

Državljani država članica Europskog gospodarskog prostora i Švicarske ne trebaju dozvolu za boravak i rad da bi radili u Hrvatskoj. Poslodavac s njima sklapa ugovor o radu i prijavljuje ih na obvezna osiguranja kao i domaće radnike.

To ne znači da nema administracije, ali nema klasične radne dozvole kakva vrijedi za državljane trećih zemalja.

Državljani trećih zemalja

Za državljane trećih zemalja vrijedi suprotno pravilo: u velikom broju slučajeva trebaju dozvolu za boravak i rad prije početka rada.

Prema MUP-u, takva dozvola:

• izdaje se kao biometrijska dozvola boravka
• vrijedi do 3 godine
• vezana je uz konkretne uvjete i pravnu osnovu

To znači da nije dovoljno "naći radnika" i imati potpisan ugovor. Treba proći ispravan upravni put.

Koja su tri glavna postupka u 2026.

U praksi je najkorisnije razmišljati kroz tri tipa postupka.

1. Postupak bez testa tržišta rada

Ovo je najbrži put, ali samo ako stvarno ulazite u jednu od zakonskih iznimaka.

Najčešći primjeri su:

• zanimanje je na listi Upravnog vijeća HZZ-a
• radi se o određenim kategorijama iz članka 110. Zakona o strancima
• radi se o sezonskom radu do 90 dana u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu ili turizmu

HZZ na svojim uputama za poslodavce izričito razlikuje online zahtjeve bez testa tržišta rada i slučajeve u kojima je test obvezan. To je važna praktična kontrolna točka prije podnošenja zahtjeva.

2. Postupak s testom tržišta rada

Ako ne spadate u iznimku, kreće se s testom tržišta rada preko HZZ-a.

Suština testa je jednostavna: provjerava se postoji li na domaćem tržištu rada raspoloživa radna snaga za traženo radno mjesto.

Ako HZZ ne pronađe odgovarajućeg kandidata ili ne postoji druga zapreka, postupak se nastavlja prema dozvoli za boravak i rad.

Upravo tu mnogi poslodavci pogriješe jer unaprijed pretpostave da su "deficitarni" bez provjere službene liste zanimanja.

3. Posebni postupci u policijskoj upravi/postaji

Određeni slučajevi ne idu istim putem kao standardni online zahtjev preko HZZ-a. To se posebno odnosi na:

• pojedine kategorije iz članka 110. Zakona o strancima
• neka produljenja dozvole kod istog poslodavca i istog radnika
• pojedine sezonske slučajeve

Zato se prije podnošenja zahtjeva uvijek isplati provjeriti ne samo "treba li dozvola", nego i na kojem se kanalu zahtjev uopće podnosi.

Test tržišta rada - kada je stvarno potreban

Test tržišta rada nije formalnost. To je filter koji određuje idete li uopće dalje u postupak.

U 2026. je najpraktičnije ovako gledati na stvar:

Test tržišta rada najčešće jest potreban kada:

• zapošljavate državljanina treće zemlje u zanimanju koje nije na listi HZZ-a
• ne spadate u posebnu iznimku iz Zakona o strancima
• ne radi se o kratkom sezonskom radu do 90 dana u propisanim djelatnostima

Test tržišta rada najčešće nije potreban kada:

• zanimanje je na listi Upravnog vijeća HZZ-a
• radi se o sezonskom radu do 90 dana u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu
• radi se o kategorijama za koje zakon izričito predviđa iznimku
• radi se o pojedinim produljenjima kod istog poslodavca i istog radnika

Zadužnica - gdje poslodavci najčešće padnu

Zadužnica je i dalje jedna od tema na kojoj se najviše griješi, često zato što poslodavac nije svjestan da se ne traži u svim slučajevima.

Prema informacijama MUP-a, obveza zadužnice postoji kada:

• je dozvola izdana na temelju mišljenja HZZ-a
• radi se o državljaninu treće zemlje kojem je za ulazak u Hrvatsku potrebna viza

U tom slučaju poslodavac mora:

• dostaviti solemniziranu zadužnicu
• u roku od 5 dana od dana izdavanja potvrde
• za svakog radnika zasebno

Na MUP-ovoj stranici ažuriranoj 15. listopada 2025. naveden je iznos glavnice 1.821 EUR.

Kada se zadužnica ne primjenjuje

Prema istoj MUP uputi, obveza zadužnice ne primjenjuje se na:

• dozvole za sezonske radnike
• dozvole koje se izdaju bez testa tržišta rada i mišljenja HZZ-a prema članku 110. Zakona

To je vrlo važna razlika. Mnogi poslodavci pogrešno misle da zadužnica ide "uvijek za stranca", a to nije točno.

Zašto je zadužnica toliko važna

Ako je propisana, a ne dostavi se na vrijeme, to nije sitna proceduralna pogreška. To može srušiti ili ugroziti cijeli postupak.

Osim toga, MUP navodi i situacije u kojima poslodavac može imati obvezu uplate iznosa u državni proračun, primjerice ako radnik ne započne rad u ugovorenom roku ili radni odnos prestane vrlo rano u okolnostima koje zakon posebno veže uz zadužnicu.

Sezonski rad u 2026.

U proljeće i rano ljeto sezonski rad postaje najtraženija tema, pa je korisno odvojiti ga od ostalih slučajeva.

Za poslodavca je posebno važno razlikovati:

• sezonski rad do 90 dana tijekom kalendarske godine
• duže sezonske angažmane

Za kratki sezonski rad do 90 dana u propisanim djelatnostima zakon i službene upute predviđaju jednostavniji režim, bez standardne kombinacije testa tržišta rada i mišljenja HZZ-a kakva vrijedi u mnogim drugim slučajevima.

To ipak ne znači da je postupak "slobodan" ili neformalan. I dalje trebate:

• ispravan tip zahtjeva
• uredan ugovor
• točne podatke o radnom mjestu
• urednu dokumentaciju radnika

Dokumentacija - što poslodavac treba pripremiti

Točan popis ovisi o putu kojim idete, ali u praksi se najčešće priprema sljedeće:

• nacrt ili potpisani ugovor o radu
• podaci o radnom mjestu i opisu posla
• dokaz o registraciji poslodavca
• potvrde ili izjave koje postupak traži
• dokumenti o smještaju ako poslodavac osigurava smještaj
• podaci potrebni za zadužnicu, ako je propisana

Od radnika se najčešće traže:

• valjana putna isprava
• dokumenti o kvalifikaciji ili iskustvu, ako su relevantni
• druge isprave koje konkretan postupak traži

Najčešća operativna greška nije samo "nedostaje papir", nego to što dokumentacija nije usklađena s izabranim postupkom.

Što poslodavac treba provjeriti prije slanja zahtjeva

Prije podnošenja zahtjeva prođite ovih pet pitanja:

1. Je li radnik državljanin EGP-a/Švicarske ili treće zemlje?
2. Treba li uopće dozvola za boravak i rad u ovom slučaju?
3. Treba li test tržišta rada ili postoji iznimka?
4. Podnosi li se zahtjev online ili u policijskoj upravi/postaji?
5. Postoji li obveza zadužnice?

Ako na ijedno od tih pitanja odgovor nije jasan, još niste spremni za podnošenje.

Najčešće pogreške poslodavaca

1. Krivi odabir postupka

Poslodavac krene u test tržišta rada iako je zanimanje na listi HZZ-a, ili obrnuto, preskoči test iako je bio obvezan.

2. Pretpostavka da se zadužnica daje uvijek ili nikad

Istina je između. Zadužnica je strogo vezana uz određene slučajeve i zato je treba provjeravati za svaki predmet zasebno.

3. Nepotpuna dokumentacija za konkretan kanal

Nije isto podnosite li zahtjev online bez testa tržišta rada, nakon testa tržišta rada ili izravno u policijskoj upravi/postaji.

4. Prekasno planiranje sezonskog zapošljavanja

Kad se zahtjevi krenu rješavati tek neposredno prije sezone, poslodavac ulazi u veći operativni rizik i skuplje improvizacije.

5. Miješanje radnopravnog i migracijskog dijela

Čak i kad je dozvola pravilno riješena, i dalje morate uredno voditi:

• obračun plaće
• prijave na osiguranja
• evidenciju rada
• dokumentaciju o smještaju, ako je relevantna

Što je novo važno gledati baš sada

Na HZZ-u je tema radnih dozvola i testova tržišta rada i dalje vrlo aktivna, a statistike tržišta rada u prvim mjesecima 2026. potvrđuju da se potražnja za radnicima nastavlja. To za poslodavca znači jednostavnu stvar: konkurencija za radnike raste, ali raste i važnost urednog postupka.

Zato je u travnju 2026. razumno napraviti dvije stvari unaprijed:

• složiti internu checklistu za zapošljavanje stranaca
• odvojiti postupke za kratki sezonski rad, zapošljavanje po listi HZZ-a i standardne slučajeve s testom tržišta rada

Kratka kontrolna lista za poslodavce

• Provjerili smo treba li radnik dozvolu za boravak i rad
• Provjerili smo treba li test tržišta rada
• Usporedili smo zanimanje s aktualnom listom HZZ-a
• Znamo podnosi li se zahtjev online ili u PU/PP
• Provjerili smo postoji li obveza zadužnice
• Imamo pripremljen ugovor i ostalu osnovnu dokumentaciju
• Uredili smo interni plan za prijavu rada, smještaj i onboarding radnika

Zaključak

Zapošljavanje stranaca u 2026. nije "jedan postupak", nego skup nekoliko različitih pravila koja treba pravilno spojiti. Najveći rizik za poslodavca nije sama složenost propisa, nego pogrešna početna pretpostavka: da je svaki strani radnik isti slučaj.

Ako želite smanjiti rizik, krenite ovim redom: status radnika, potreba za dozvolom, potreba za testom tržišta rada, kanal podnošenja zahtjeva, pa tek onda dokumentacija i zadužnica. Kad je taj redoslijed čist, cijeli postupak postaje bitno predvidljiviji.

Povezani članci

• Zapošljavanje radnika - vodič 2026
• Ugovor o radu - obvezni sadržaj 2026
• Obračun plaće korak po korak
• Sezonski rad - ugovori i prava 2026