Financije i porezi7. siječnja 2026.12 min čitanja

Pozajmice u d.o.o. 2026 - Kompletni vodič kroz porezna pravila i kamate

Sve o pozajmicama u d.o.o.: od vlasnika firmi, zaposlenicima, između povezanih društava. Kamatne stope, porezne obveze, tanka kapitalizacija i praktični primjeri za 2026. godinu.

Pozajmice su česta praksa u poslovanju malih i srednjih poduzeća. Bilo da vlasnik pozajmljuje novac svojoj firmi za likvidnost ili firma daje pozajmicu vlasniku ili zaposleniku, postoje jasna porezna pravila kojih se treba pridržavati.

U ovom vodiču objašnjavamo sve vrste pozajmica, propisane kamatne stope za 2026. godinu, porezne obveze i zamke koje trebate izbjeći.

Vrste pozajmica u d.o.o.

Pozajmice možemo podijeliti na nekoliko osnovnih vrsta ovisno o tome tko je zajmodavac, a tko zajmoprimac:

  1. Pozajmica vlasnika firmi (član društva daje pozajmicu d.o.o.-u)
  2. Pozajmica vlasniku (d.o.o. daje pozajmicu članu društva)
  3. Pozajmica zaposleniku (d.o.o. daje pozajmicu radniku)
  4. Pozajmice između povezanih društava
  5. Pozajmice između nepovezanih društava

Svaka od ovih vrsta ima različit porezni tretman koji detaljno objašnjavamo u nastavku.

Kamatne stope za 2026. godinu

Kamatna stopa između povezanih osoba

Ministar financija svake godine objavljuje kamatnu stopu na zajmove između povezanih osoba. Za 2026. godinu kamatna stopa iznosi 2,65%.

Ova stopa se primjenjuje:

  • Na zajmove između tuzemnih i inozemnih povezanih društava
  • Na zajmove između tuzemnih povezanih društava, ako jedno od njih ima povlašteni porezni status (koristi porezne olakšice, ima prenesene gubitke ili plaća porez po nižoj stopi)

Kamatna stopa za pozajmice fizičkim osobama

Kada d.o.o. daje pozajmicu fizičkoj osobi (vlasniku ili zaposleniku), minimalna kamatna stopa je 2% godišnje. Ako je kamata niža od 2%, razlika se smatra primitkom u naravi i podliježe oporezivanju.

Pregled kamatnih stopa po godinama

GodinaKamatna stopa između povezanih osoba
20262,65%
20254,38%
20243,25%
20232,40%
20222,68%

Pozajmica vlasnika firmi (d.o.o.-u)

Najčešći scenarij je kada vlasnik pozajmljuje novac svom d.o.o.-u, tipično zbog potrebe za likvidnošću ili financiranja poslovanja.

Može li pozajmica biti beskamatna?

Da, može. Kada fizička osoba (vlasnik) daje pozajmicu svom d.o.o.-u, ta pozajmica može biti potpuno beskamatna bez ikakvih poreznih posljedica.

Razlog je jednostavan: porezni propisi štite proračun, a u ovom slučaju nema opasnosti od izbjegavanja poreza jer bi eventualna kamata bila prihod fizičke osobe na koji bi se plaćao porez.

Što ako vlasnik želi kamatu?

Ako se vlasnik odluči za kamatu na pozajmicu, pri isplati kamate d.o.o. mora ustegnuti porez na dohodak od kapitala po stopi od 12%.

Primjer: Vlasnik je firmi posudio 50.000 € na godinu dana uz kamatu od 3%. Godišnja kamata iznosi 1.500 €.

  • Bruto kamata: 1.500 €
  • Porez na dohodak od kapitala (12%): 180 €
  • Neto kamata vlasniku: 1.320 €

D.o.o. prijavljuje isplatu na JOPPD obrascu.

Dokumentacija

Za pozajmicu od vlasnika preporučuje se:

  • Ugovor o zajmu (nije zakonski obavezan, ali je preporučljiv)
  • Odluka člana društva o davanju zajma
  • Evidencija u poslovnim knjigama

Pozajmica vlasniku (od d.o.o.-a)

Kada d.o.o. daje pozajmicu svom vlasniku, situacija je složenija i zahtijeva posebnu pažnju.

Obvezna kamata od 2%

Ako d.o.o. daje pozajmicu svom vlasniku (koji je ujedno i fizička osoba), mora se obračunati kamata od najmanje 2% godišnje.

Ako je kamata niža od 2% ili pozajmica beskamatna, razlika do 2% smatra se primitkom u naravi koji podliježe:

  • Porezu na dohodak od kapitala po stopi od 12%
  • Prijavljivanju na JOPPD

Opasnost od prikrivene isplate dobiti

Ključno upozorenje: Ako pozajmica vlasniku nije vraćena u razumnom roku ili se stalno "obnavljaju" pozajmice, Porezna uprava može to tretirati kao prikrivenu isplatu dobiti koja se oporezuje po stopi od 40% (porez na dohodak od kapitala za prikrivene isplate).

Zakon o trgovačkim društvima

Za pozajmice članovima uprave, prokuristima i članovima njihovih obitelji postoje dodatna ograničenja prema Zakonu o trgovačkim društvima:

  • Potrebna je odluka članova društva (vlasnika)
  • Moraju se odrediti kamate i način otplate
  • Ugovor se mora sklopiti u roku od 3 mjeseca od odluke

Prekršaj ovih pravila može rezultirati novčanom kaznom do 6.630 € za pravnu osobu i 920 € za odgovornu osobu.

Pozajmica zaposleniku

D.o.o. može dati pozajmicu svom zaposleniku, ali i tu vrijede specifična porezna pravila.

Minimalna kamata 2%

Kao i kod pozajmica vlasniku, minimalna kamatna stopa na pozajmice zaposlenicima je 2% godišnje.

Ako je kamata niža, razlika do 2% smatra se plaćom u naravi na koju se obračunavaju:

  • Porez na dohodak
  • Prirez
  • Doprinosi za mirovinsko osiguranje
  • Doprinosi za zdravstveno osiguranje

Praktični primjer

Firma je zaposleniku dala pozajmicu od 10.000 € na godinu dana bez kamate.

Izračun plaće u naravi:

  • Kamata po stopi od 2%: 200 €
  • Ovih 200 € smatra se neto plaćom u naravi
  • Na taj iznos treba obračunati doprinose i porez kao na redovnu plaću

Dokumentacija

Za pozajmicu zaposleniku potrebno je:

  • Ugovor o zajmu s jasno definiranim uvjetima
  • Odluka o odobravanju pozajmice
  • Evidencija otplate i obračuna kamate

Pozajmice između povezanih društava

Tko se smatra povezanom osobom?

Prema Zakonu o porezu na dobit i Općem poreznom zakonu, povezanim osobama smatraju se:

  • Društva u kojima jedna osoba ima većinski udio
  • Ovisno i vladajuće društvo
  • Društva koncerna
  • Društva s uzajamnim udjelima (svako ima više od 25%)
  • Osobe koje sudjeluju u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe

Kamatna stopa 2,65% za 2026.

Između povezanih društava (rezident - nerezident ili rezidenti s povlaštenim statusom) primjenjuje se propisana kamatna stopa od 2,65% za 2026. godinu.

SituacijaKamatna stopa
Povezana društva (s nerezidentom)2,65%
Povezana društva rezidenti (jedno ima povlašteni status)2,65%
Povezana društva rezidenti (oba bez povlaštenog statusa)Tržišna kamata
Nepovezana društvaTržišna kamata (bez ograničenja)

Što ako je kamata previsoka ili preniska?

Preniska kamata (zajmodavac): Ako je ugovorena kamata niža od 2,65%, zajmodavac mora uvećati svoju poreznu osnovicu za razliku.

Previsoka kamata (zajmoprimac): Ako je ugovorena kamata viša od 2,65%, razlika nije porezno priznati rashod za zajmoprimca.

Pravilo tanke kapitalizacije (4:1)

Što je tanka kapitalizacija?

Tanka kapitalizacija je porezno pravilo koje ograničava priznavanje kamata kada vlasnik (s udjelom od 25% ili više) daje pozajmicu svom d.o.o.-u koja premašuje četverostruki iznos njegovog udjela u kapitalu.

Kako funkcionira pravilo 4:1?

Primjer: Vlasnik ima 100% udjela u d.o.o.-u čiji kapital iznosi 50.000 €.

  • Četverostruki iznos kapitala: 4 × 50.000 € = 200.000 €
  • Ako vlasnik da pozajmicu od 250.000 €, kamate na 50.000 € (iznos iznad limita) nisu porezno priznati rashod

Iznimke

Pravilo tanke kapitalizacije ne primjenjuje se na:

  • Kredite od financijskih institucija (banaka)
  • Zajmove od tuzemnih poreznih obveznika (fizičkih ili pravnih osoba)
  • Situacije kada se na kamate plaća porez na dohodak od kapitala

Porez po odbitku na kamate nerezidentima

Kada se kamate isplaćuju inozemnom društvu (nerezidentu), primjenjuje se porez po odbitku od 15%.

Iznimka: Porez po odbitku ne plaća se na isplate kamata između povezanih društava iz različitih država članica EU, ako:

  • Primatelj ima najmanje 25% udjela u kapitalu isplatitelja
  • Taj udio drži neprekidno najmanje 24 mjeseca

Ugovor o zajmu - što mora sadržavati?

Svaki ugovor o zajmu trebao bi minimalno sadržavati:

  1. Identifikacija stranaka - tko je zajmodavac, tko zajmoprimac
  2. Iznos zajma
  3. Rok isplate zajma zajmoprimcu
  4. Kamata - visina kamatne stope ili odredba o beskamatnosti
  5. Način otplate - jednokratno ili u obrocima
  6. Rokovi otplate
  7. Obračun kamate - način i vrijeme

Ugovor o zajmu ne mora biti u pisanom obliku prema Zakonu o obveznim odnosima, ali je izrazito preporučljivo imati pisani ugovor zbog mogućih sporova i porezne dokumentacije.

Zastarijevanje pozajmica

Prema Zakonu o obveznim odnosima:

  • Građanskopravni zajam: zastarijeva za 5 godina
  • Trgovački ugovor o zajmu (između pravnih osoba): zastarijeva za 3 godine

PDV tretman kamata

Odobravanje kredita i zajmova oslobođeno je PDV-a bez prava na odbitak pretporeza.

To znači da se na ugovorene kamate ne obračunava PDV, ali ni zajmodavac nema pravo na odbitak PDV-a koji se odnosi na tu djelatnost.

Česte greške i kako ih izbjeći

1. Beskamatna pozajmica vlasniku ili zaposleniku

Greška: D.o.o. daje vlasniku ili zaposleniku pozajmicu bez kamate.

Posljedica: Razlika do 2% smatra se primitkom u naravi s obvezom plaćanja poreza i doprinosa.

Rješenje: Uvijek ugovorite kamatu od najmanje 2% godišnje.

2. Nevraćanje pozajmice

Greška: Vlasnik uzima pozajmicu od firme, ali je nikad ne vraća.

Posljedica: Porezna uprava može tretirati to kao prikrivenu isplatu dobiti s porezom od 40%.

Rješenje: Definirajte realan rok povrata i dosljedno ga se pridržavajte.

3. Previsoka kamata kod povezanih osoba

Greška: Povezano društvo zaračunava kamatu od 8% umjesto propisanih 2,65%.

Posljedica: Razlika iznad 2,65% nije porezno priznati rashod.

Rješenje: Primjenjujte propisanu kamatnu stopu ili nižu.

4. Nepostojanje dokumentacije

Greška: Pozajmica se obavi bez ugovora i evidencije.

Posljedica: U slučaju poreznog nadzora, teško je dokazati prirodu transakcije.

Rješenje: Uvijek sastavite ugovor o zajmu i vodite urednu evidenciju.

Praktični primjeri

Primjer 1: Vlasnik pozajmljuje firmi

Ivan je 100% vlasnik tvrtke ABC d.o.o. Tvrtka treba 30.000 € za likvidnost.

Opcija A - Beskamatna pozajmica:

  • Ivan uplaćuje 30.000 € na račun firme
  • Nema obveze plaćanja poreza
  • Firma vraća pozajmicu kada ima sredstava

Opcija B - Pozajmica uz kamatu od 3%:

  • Godišnja kamata: 900 €
  • Pri isplati kamate, firma usteže porez od 12% = 108 €
  • Ivan dobiva neto 792 €
  • Firma ima porezno priznati rashod od 900 €

Primjer 2: Firma pozajmljuje vlasniku

Marija želi pozajmiti 20.000 € od svoje firme XYZ d.o.o. na 2 godine.

Pravilno:

  • Kamata minimalno 2% godišnje = 400 € godišnje
  • Marija plaća kamatu firmi
  • Nema dodatnih poreznih obveza

Nepravilno (beskamatno):

  • 400 € godišnje (2% od 20.000 €) smatra se primitkom u naravi
  • Na taj iznos firma mora obračunati porez na dohodak od kapitala 12% = 48 €

Primjer 3: Pozajmica zaposleniku

Firma daje zaposleniku Petru pozajmicu od 5.000 € na godinu dana bez kamate.

Posljedica:

  • 2% od 5.000 € = 100 € smatra se plaćom u naravi
  • Firma mora obračunati porez, prirez i doprinose na tih 100 € kao da je to dio plaće

Zaključak

Pozajmice su legitiman i koristan alat u poslovanju, ali zahtijevaju pravilno postupanje da bi se izbjegle porezne komplikacije.

Ključna pravila za zapamtiti:

  • Vlasnik može dati beskamatnu pozajmicu svom d.o.o.-u
  • D.o.o. koji daje pozajmicu vlasniku ili zaposleniku mora primijeniti kamatu od minimalno 2%
  • Između povezanih osoba primjenjuje se kamatna stopa od 2,65% za 2026.
  • Pravilo tanke kapitalizacije ograničava priznavanje kamata na zajmove iznad četverostrukog kapitala
  • Uvijek sastavite pisani ugovor i vodite urednu dokumentaciju

Pravilnim strukturiranjem pozajmica možete osigurati likvidnost poslovanja bez nepotrebnih poreznih opterećenja.


Napomena: Informacije u ovom članku temelje se na propisima koji vrijede u siječnju 2026. godine. Za konkretne situacije preporučujemo konzultaciju s poreznim savjetnikom ili računovođom.

Pojednostavite evidenciju radnog vremena

Isprobajte Moja Firma besplatno - digitalna evidencija usklađena s hrvatskim propisima.

Započni besplatno →