Cijena zlata vs. prosječna plaća — 60 godina podataka

1965. godine s jednom prosječnom američkom godišnjom plaćom moglo se kupiti 131 uncu zlata. Danas — samo 14.

Ta jedna brojka govori više od bilo kojeg ekonomskog udžbenika. U samo 60 godina, kupovna moć prosječne američke plaće izražena u zlatu pala je za 89%. Plaće su rasle — naravno. Ali zlato je raslo dramatično brže.

Zašto je to važno za Vas, pogotovo ako vodite tvrtku u Hrvatskoj ili razmišljate o tome kako zaštititi svoju ušteđevinu? Jer ono što se događa s dolarom, događa se — često i jače — s eurom i svim drugim valutama. Ovaj članak donosi 60 godina podataka o prosječnoj američkoj plaći (prema Social Security Administration) i cijeni zlata, s grafovima i tablicama koje jasno pokazuju njihov odnos.

Ključni podaci

Interaktivni graf

Istražujte podatke sami. Koristite klizače za odabir vremenskog razdoblja i tabove za različite poglede.

Kronološki pregled po dekadama

1965–1971: Zlatni standard

U ovom razdoblju cijena zlata bila je fiksna — oko $35 po unci. Američki dolar bio je izravno vezan za zlato prema Bretton Woods sporazumu iz 1944.

Prosječna američka plaća kretala se od $4.659 do $6.497 godišnje. To je značilo da je jedan radnik mogao za svoju godišnju plaću kupiti 131 do 159 unci zlata.

Ovo je bilo zlatno doba za kupovnu moć — doslovno.

1971. je ključna godina. Predsjednik Nixon ukida vezu dolara i zlata (tzv. "Nixon shock"). Od tog trenutka, cijena zlata više nije fiksna — određuje je tržište.

1971–1980: Inflacija i eksplozija zlata

Čim je zlato postalo slobodno, tržište je reagiralo. Cijena je skočila s $44 na $595 po unci — rast od preko 1.250% u manje od 10 godina.

Što se događalo? Naftna kriza 1973. i 1979., dvoznamenkasta inflacija, stagflacija. Centralna banka (Fed) dizala je kamate do rekordnih 20%.

Plaće su u istom periodu porasle tek s $6.497 na $12.513 — skromnih 92%. Kupovna moć u zlatu strmoglavila se sa 159 na samo 21 uncu.

Lekcija: u kriznim vremenima, zlato raste daleko brže od plaća.

1980–2000: Medvjeđe tržište zlata

Nakon lude 1980., zlato je ušlo u dugi silazni trend. Cijena je pala s $595 na samo $273 do 2000. godine — pad od 54% u 20 godina.

Istovremeno, plaće su rasle stabilno: s $12.513 na $32.155 — rast od 157%.

Rezultat? Kupovna moć se oporavila na impresivnih 118 unci 2000. godine. To je bilo blizu razina iz 1960-ih.

Ovo razdoblje obilježili su niska inflacija, tehnološki boom (dotcom era), rast tržišta dionica i opće povjerenje u financijski sustav.

2000–2020: Zlatni bik se vraća

Financijska kriza 2008. promijenila je sve. Propast Lehman Brothersa, kvantitativno popuštanje (QE), niske kamatne stope — sve je to pokrenulo novi rast zlata.

Cijena je skočila s $273 na $1.898 — rast od 596% u 20 godina.

Plaće su rasle sporije: s $32.155 na $55.629 — rast od 73%.

Kupovna moć pala je na samo 29 unci 2020. godine — četiri puta manje nego 2000.

2020–2025: Eksplozija — zlato probija $5.000

Zadnjih pet godina bile su nevjerojatne za zlato:

• COVID-19 i masovno tiskanje novca (trilioni dolara stimulacija)
• Inflacija kakvu svijet nije vidio desetljećima
• Centralne banke, posebno Kina, masovno kupuju zlato
• Geopolitička nesigurnost: rat u Ukrajini, Bliski istok, trgovinski ratovi

Rezultat: zlato je završilo 2025. na oko $4.325/oz — rast od 128% u samo 5 godina. A početkom 2026. cijena je već probila $5.000.

Prosječna američka plaća porasla je s $55.629 na oko $72.000 — rast od 29%.

Kupovna moć? Po cijenama s kraja 2025. oko 16,7 unci po jednoj godišnjoj plaći. S trenutnom cijenom od ~$5.050 (veljača 2026.) — samo 14 unci. Najgori omjer u 60 godina.

Kompletna tablica podataka

* Veljača 2026., trenutna cijena. Plaća = prosječna američka godišnja plaća (SSA).

Što to znači za nas u Hrvatskoj?

Okej, američke plaće i zlato u dolarima — zanimljivo, ali što s nama?

Prosječna hrvatska neto plaća iznosi oko 1.450 EUR mjesečno. Cijena grama zlata početkom 2026. iznosi oko 155 EUR.

To znači da s jednom prosječnom hrvatskom plaćom možete kupiti otprilike 9 grama zlata — manje od trećine unce.

Za usporedbu, unca zlata (31,1 gram) košta oko 4.800 EUR. Za kupnju jedne unce potrebne su više od tri prosječne mjesečne plaće.

Ključna poanta

Inflacija "pojede" ušteđevinu. Novac na računu — bio to dolar, euro ili bivša kuna — gubi vrijednost svake godine. Zlato to povijesno ne radi. Dugoročno, zlato čuva kupovnu moć.

To ne znači da je potrebno sav novac pretvoriti u zlato. Ali podatci jasno pokazuju zašto diversifikacija ima smisla.

Zaključak

Šest dekada podataka pokazuje jasnu sliku:

1. Plaće rastu linearno — stabilno, ali sporo, uglavnom u skladu s inflacijom
2. Zlato raste eksponencijalno u kriznim vremenima — Nixon shock, naftne krize, financijska kriza 2008., COVID
3. Kupovna moć u zlatu pala je 89% — od 131 unce po plaći (1965.) na samo 14 unci (2025.)
4. Postoje i razdoblja kad se kupovna moć oporavlja (1980–2000), ali dugoročni trend je jasan

Za poduzetnike i zaposlenike jednako: razumijevanje ovih trendova pomaže u donošenju boljih financijskih odluka. Ne stavljajte sva jaja u jednu košaru — diversifikacija nije samo savjet iz udžbenika, nego lekcija iz 60 godina podataka.

---

Izvori podataka:

• Cijena zlata: OnlyGold.com — Historical Gold Prices (year-end closing prices)
• Cijena zlata 2025 (year-end): ~$4.325/oz; veljača 2026: ~$5.050/oz (USAGOLD, TradingEconomics)
• Prosječna američka plaća: Social Security Administration — National Average Wage Index
• Prosječna američka plaća 2025: Procjena na temelju trenda (~$72.000)